Važno je učiti, ali važno je i odmoriti!

♣ Ljudi koji odmaraju imaju manju vjerojatnost za srčana oboljenja i bolje pamćenje. Ovu tvrdnju eksperimentalno su potvrdili znanstvenici sa sveučilišta UC Berkeley (SAD) pod vodstvom psihologa i neuroznanstvenika dr. Matthewa Walkera.

♣ Poslijepodnevni san odmara mozak za učenje, zaključak je na temelju eksperimenta provedenog na 44 ispitanika. Istraživan je poseban tip pamćenja, tzv. epizodno pamćenje koje se često naziva i autobiografskim pamćenjem jer se njime uglavnom pohranjuju autobiografska sjećanja. Uspomene sa godišnjeg odmora, primjerice, pripadaju ovoj vrsti pamćenja.

♣ Ovaj tip pamćenja se kod djece razvija poslije treće ili četvrte godine života jer zahtijeva upotrebu emocija i poznavanje jezika. Epizodno pamćenje zahtijeva i najviši stupanj svijesti te je povezano sa inteligencijom. Potpuno sazrijevanje ovog tipa pamćenja događa se oko dvadesete godine života. Epizodno pamćenje temelji se na činjenicama povezanim sa emocijama.

♣ Činjenice ljudski mozak privremeno pohranjuje u središnjem dijelu sljepoočnog režnja, hipokamusu, a potom se te informacije električnim impulsima prenose u područje prednje kore koja predstavlja “tvrdi disk” ljudskog mozga.

♣ Na prethodno navedenom uzorku od 44 ispitanika podijeljenih u dvije grupe od kojih je jedna odmarala, a druga ostala budna, utvrđeno je da je poslijepodnevni san omogućio bolje pamćenje i bolje rezultate na testu.

♣ Ovakav rezultat, znanstvenici tumače posebnim oblikom spavanja, tzv. “faza 2 NON-REM spavanja” koja osvježava našu memoriju. Ova faza se pojavljuje prije nego dosegnemo NON-REM fazu i stanje sna, REM fazu. Faza se obično događa tijekom polovice našeg spavanja ili u drugoj polovici.

♣ Ukoliko spavamo 6 sati ili manje, imat ćemo manje ovih faza, tj. moći ćemo manje memorirati podatke, manje učiti. Preporučeno vrijeme za idealan odmor iznosi 90-100 minuta.

♣ Osobe koje su sklone poslijepodnevnom snu pokazuju bolje rezultate u procesu pamćenja. Međutim, to ne znači da bi se svi trebali odlučiti na tu opciju jer ona može imati i kontra-učinak. Naš mozak nije navikao na nagle promjene te se može javiti slabost, tj. neosvježavajući odmor (sleep inertia), kaže Sara Mednick sa sveučilišta University of California ( San Diego). Kao i u svemu, potrebna je praksa.

♣ Ovo nas otkriće upućuje na činjenicu da ne samo da trebamo san poslije učenja da bi posložili svoju memoriju, već trebamo san i prije učenja kako bismo posložili i upotrijebili nove informacije sljedeći dan, zaključak je voditelja studije dr. Matthewa Walkera.

♣ Ova studija objavljena je u časopisu Current Biology (ožujak, 2011.).

ODMOR I UČENJE

e-učenje kemije