U kemijskom sastavu tijela čovjeka dominira voda (oko 57 % u tijelu odrasla čovjeka), ostatak čine proteini, ugljikohidrati, masti i minerali. Zdravlje našeg organizma ovisi upravo o sinergiji ovih sastojaka i izostanak ili višak bilo kojeg od njih narušava funkcionalnost organizma što za posljedicu ima različita bolesna stanja.
Od 70-ak elemenata koji grade živa bića tzv. biogeni elementi, vrlo važnu ulogu za čovjeka ima magnezij. Lat. Magnesium, kemijskog simbola Mg, sastojak je naših kostiju i zubi (oko 60%) i živčanog sustava.
Brojne su uloge magnezija u našem organizmu. Između ostalog, odgovoran je za rad preko 300 enzima u našem tijelu. Kontrolira unos kalcija u stanice te utječe na mišićnu kontrakciju. Nužan je za normalno funkcioniranje našeg srca, opušta krvne žile. Magnezij sudjeluje u prijenosu živčanih impulsa te na proizvodnju tzv. hormona sreće, serotonina.
Manjak ili nedostatak magnezija u organizmu za posljedicu ima umor, slabost, glavobolju, nesanicu, grčeve u mišićima, smanjenu gustoću kostiju, smanjen imunitet. Parkinsonova i Alzheimerova bolest mogu biti posljedica nedostatne količine ovog minerala.
Preporučeni dnevni unos magnezija u organizam iznosi 300-400 mg. Prehrambene namirnice bogate magnezijem su zeleno lisnato povrće, žitarice, grahorice, sjemenke, voće i orašasti plodovi. Glavni izvori magnezija u prirodi su morska voda i mineralna voda.
Trudnice, djeca u razvoju, starije osobe i osobe izložene svakodnevnom stresu predstavljaju rizične skupine s obzirom na količinu magnezija u organizmu te ova stanja zahtijevaju kontrolu i povećan unos magnezija.
Za apsorpciju magnezija odgovaran je vitamin D koji se u tijelu stvara pod utjecajem sunčeve svjetlosti. Stoga, osim pravilne prehrane na unos magnezija u tijelo možemo utjecati i boravkom u prirodi.
Odgovori
Morate biti prijavljeni da biste objavili komentar.