Postoji li zdraviji način za uklanjanje glavobolje, zubobolje i sličnih boli od tableta i praškova?

♣ Bol koja se javlja tijekom neke upale, glavobolja, zubobolja, bol nakon neke ozljede, ali i kronična bol, odnosno bol koja se ponavlja, može se zaustaviti i na posve prirodan način, tj. bez primjene lijekova, kaže skupina znanstvenika koja je svoje istraživanje i rezultate objavila u uglednom časopisu Cell (24.3.2018.).

“A Neural Circuit for the Suppression of Pain by a Competing Need State” orginalni je naziv ovog rada. U prijevodu dakle, “Neuralni (živčani) krug za supresiju boli uslijed stanja kompeticije”.

♣ Stanje kompeticije navedeno u naslovu ovog rada, naime, postoji između dva osjećaja, osjećaja gladi i osjećaja boli. To su ujedno i dva, možemo reći, osnovna osjećaja i kod životinja i kod ljudi. Ova dva osjećaja, dvije potrebe ne mogu biti zadovoljene istodobno. Zašto? Jer zahtijevaju odgovore koji se međusobno isključuju, te mozak odabire prioritet.

♣ Postavlja se pitanje, koji od ovih osjećaja (potreba) ima prioritet. Autori ovog istraživanja, Alhadeff et al. navode kako odabir prioriteta ovisi o prisutnoj boli.

Odnosno, ukoliko je riječ o upalnoj boli (ne zahtijeva trenutno rješavanje), prioritet ima potreba za hranjenjem, a ukoliko je riječ o akutnoj boli (zahtijeva brzo rješenje), bol ima prioritet.

♣ Ovo zvuči pomalo apstraktno, pa ćemo pokušati ukratko objasniti o čemu je ovdje riječ i kakve mogu biti posljedice, odnosno vrijednosti ovog istraživanja.

♣ Pokus je naravno izveden na miševima i to naravno nikog ne treba začuditi.

♣ Miševi nisu hranjeni tijekom 24 h, te se promatralo njihovo ponašanje ukoliko su izloženi boli nakon ozljede, te akutnoj boli. Ova nehranjena skupina miševa predstavljala je eksperimentalnu skupinu, dok su kontrolnu skupinu činili miševi koji su normalno hranjeni.

♣ Gladni miševi su se uspješnije nosili sa boli nakon ozljede nego hranjeni miševi. Ovakav ishod nije sa akutnom boli koji su i gladni i hranjeni miševi jednako osjećali.

Što je pozadina ovakvog ponašanja miševa?

♣ Dio mozga, koji se naziva hipotalamus, sadrži više struktura, neuronskih područja koji su odgovorni za proces hranjenja. Jedno od njih, tzv. arkuatni nukleus sadrži neurone koji izlučuju jedan protein koji je nazvan AgRP-proteinom. Ovaj protein je odgovoran za signaliziranje osjećaja gladi.

♣ AgRP stanice signale gladi šalju u mnoge regije mozga od kojih vjerojatno nisu sve uključene u sam proces hranjenja, već imaju druge uloge.

♣ Znanstvenici su testirali ponašanje u sedam regija mozga koje su primale navedene AgRP signale. Najbolji odgovor, koji je i potvrdio njihovu teoriju, uslijedio je u stražnjem dijelu mozgu, tzv. parabrahijalnom nukleusu (PBN).

♣ Ova struktura je ujedno dio živčanog puta prijenosa signala boli od leđne moždine do drugih regija u mozgu. Upravo ovdje, su AgRP signali izazvali znatnu redukciju upalne boli.

♣ Neuroni u stražnjem dijelu navedene strukture, parabrahijalnog nukleusa PBN, odnosno IPBN-a, su se, primivši AgRP signale (stimuliraju osjećaj gladi), aktivirali pod osjećajem upalne boli, a deaktivirali, tj. inhibirali tijekom hranjenja.

Drugim riječima, IPBN-neuroni su ti koji odabiru prioritet, akutna bol je signal koji je dominantan u odnosu na glad, a glađu susprežemo upalnu bol.

♣ AgRP stanice (neuroni) proizvode, odnosno izlučuju tri vrste neurotransmitera, tj. molekula koje stimuliraju hranjenje. To su: AgRP, γ-amninobutirenska kiselina (GABA) i neuropeptid Y (NPY). Tri navedene molekule međusobno surađuju u prijenosu signala gladi do svih regija u mozgu.

Međutim, izazov i cilj je bio utvrditi koja od njih pojedinačno može biti odgovorna za ovaj proces.

♣ Injektiranjem neurotransmitera u utvrđeno i dokazano područje odabira prioriteta, IPBN područje, lampica je zasvijetlila na neuropeptidu Y (NPY).

♣ Naravno, ovo istraživanje je vjerojatno samo jedno od mnogih koji će nakon njega uslijediti, poglavito ukoliko se pogleda koje dobrobiti se mogu izvući već iz ovoga.

♣ Jasno je da akutna i upalna bol nemaju iste živčane putove, prema tome i njima prilagođeni tretmani se moraju međusobno razlikovati. Pronalazak područja odgovornog za supresiju i eksprimiranje određenih signala, a i same signalne molekule, sigurno predstavlja važan podatak za buduća istraživanja u pogledu liječenja različitih bolnih stanja, ali i poremećaja u prehrani.

Dok se to klupko ne odmota, nama preostaje da umjesto tabletama glavobolji, zubobolji i sličnome pribjegnemo glađu.

Glađu pobijediti bol

e-učenje kemije