ISHODI UČENJA

Što ćemo naučiti u ovoj temi?

1) Što je agregatno stanje tvari?

2) Koja su agregatna stanja tvari?

3) Koje su osobine plinovitog agregatnog stanja?

4) Koje su osobine tekućeg agregatnog stanja?

5) Koje su osobine krutog agregatnog stanja?

6) Mogu li tvari prelaziti iz jednog agregatnog stanja u drugo?

7) Kako nazivamo procese promjene agregatnog stanja?

AGREGATNA STANJA TVARI

1) Što je agregatno stanje tvari?

Agregatno stanje tvari je svojstvo tvari (oblik i volumen) koje ovisi o tlaku i temperaturi.

2) Koja su agregatna stanja tvari?

Tri su agregatna stanja tvari:

◊ PLINOVITO

◊ TEKUĆE

◊ KRUTO

Promotri sljedeću sliku i odgovori na pitanja ispod!

1. Kakve su međusobne udaljenosti čestica u plinovitom, tekućem i krutom agregatnom stanju?
2. Kakav položaj u posudi zauzima plinovita tvar, kakav tekuća tvar, a kakav kruta tvar?
3. U kojem agregatnom stanju su čestice najslobodnije i najpokretnije?

RAZMISLI!

Što je uzrok razlikama između agregatnih stanja s obzirom na međusobnu udaljenost čestica? 

Osobine agregatnih stanja

Osobine plinovitog agregatnog stanja

• Čestice plina su međusobno jako udaljene.
• Molekule plina se kreću u svim smjerovima što označavamo kao kaotično gibanje (slika 2.)

• Privlačne interakcije (sile) su neznatne.
• Plinovi poprimaju oblik i volumen prostora u kojem se nalaze (slika 3.).
• Plinovi imaju nestalan oblik i nestalan volumen.

• Tvari u plinovitom agregatnom stanju označavamo sa malim slovom G (g) (gas = plin).
• Plinovi su stlačivi, ovisni o tlaku i temperaturi.

Osobine tekućeg agregatnog stanja

• Čestice su međusobno bliže nego kod plinova, ali udaljenije nego kod krutina.
• Privlačne interakcije (sile) su jače u odnosu na plinove, a slabije u odnosu na krutine.
• Čestice u tekućini su lako pokretljive.
• Tekućine poprimaju oblik posude u kojoj se nalaze (slika 4.), ali ju ne ispunjaju u cijelosti kao plinovi.
• Tekućine imaju nestalan oblik i stalan volumen.

• Tvari u tekućem agregatnom stanju označavamo sa malim slovom L (l) (lat. liquidus =tekuć).
• Tekućine su nestlačive.

Osobine krutog agregatnog stanja

• Čestice su jako blizu jedna drugoj.
• Privlačne interakcije (sile) su jake.
• Zbog jakih privlačnih interakcija (sila), ove tvari tvore guste slagaline (kocka) (slika 5.).
• Krutine imaju stalan oblik i stalan volumen.

Tvari u krutom agregatnom stanju označavamo sa malim slovom S (s) (lat. solidus = krut).

Mogu li tvari prelaziti iz jednog agregatnog stanja u drugo?

Uradi sljedeći pokus!

a) U jednu staklenu čašu volumena 250 ml , ulij vodu do polovice volumena čaše.

b) U drugu čašu istog volumena ulij vodu do 1/3 volumena čaše.

Prvu čašu zagrijavaj na rešou, a drugu čašu stavi u zamrzivač i ostavi je tamo neko vrijeme.

a) Promatraj sadržaj u čaši koju zagrijavaš! Što uočavaš?

b) Nakon nekog vremena izvadi čašu s vodom koju si ostavio/la u zamrzivaču. Što uočavaš?

ODGOVORI NA SLJEDEĆA PITANJA!

1. U kojem agregatnom stanju se nalazi voda na početku pokusa?
2. U kojem agregatnom stanju se nalazi voda na kraju pokusa?
3. Na koji način smo promijenili agregatno stanje vode u koraku pod a), koraku pod b)?
4. Gdje u prirodi nalazimo vodu u tekućem, gdje u plinovitom, a gdje u krutom agregatnom stanju?

Sve tvari se mogu nalaziti u sva tri agregatna stanja, ovisno o tlaku i temperaturi sredine.

Kako nazivamo procese promjene agregatnog stanja?

ZA ONE KOJI ŽELE ZNATI VIŠE!

Često se navodi postojanje i četvrtog agregatnog stanja, stanja plazme.

♣ Plazma je disociran i visokoioniziran plin. Stanje plazme nastaje kada atomi plina otpuste sve svoje elektrone i prijeđu u pozitivno nabijene ione, a elektroni koje su otpustili postaju slobodni i gibaju se nasumično oko iona. Stanje plazme je električki neutralno stanje.

♣ Osobine plazme su slične osobinama plina. Ni plazma kao niti plin nema stalan oblik i volumen. Za razliku od plina koji ne vodi električnu struju, plazma je jako dobar vodič.

Možemo li stanje plazme vidjeti u prirodi?

♣ Stanje plazme se može uočiti prilikom prolaska munja kroz zrak tijekom grmljavinskog nevremena, zatim u visokim slojevima atmosfere, gdje se stvara pod utjecajem Sunčevog zračenja, te u Svemiru gdje je česta pojava.

Možemo li sami proizvesti stanje plazme? Ako da, na koji način?

♣ Stanje plazme možemo umjetno proizvesti postupkom zavarivanja. Za ovaj postupak preduvjeti su jako visoke temperature i tlakovi, te jako elektromagnetsko polje. Osnova postupka zavarivanja je tlačenje plina kroz električni luk. Plinovi koji se koriste su argon, helij, dušik i vodik. Pri visokim temperaturama i tlakovima, plinovi gube elektrone, postaju visokoionizirani i prelaze u stanje plazme.

U nastavku riješi kviz kako bi tvoje učenje bilo potpuno!

PROVJERI SVOJE ZNANJE O AGREGATNIM STANJIMA TVARI!

Što čujem zaboravim, što vidim pamtim, što uradim znam!

AGREGATNA STANJA TVARI

e-učenje kemije